Koliko je još zemljišta potrebno za proširenje obnovljivih izvora energije u Evropi?
Evropa može postići klimatsku neutralnost do 2040. godine kroz širenje obnovljivih izvora energije bez zauzimanja značajne količine zemljišta. Prema izvještaju Evropske komisije, samo 2,2% kopnene površine Europske unije potrebno je za smještaj svih potrebnih projekata solarne energije i energije vjetra koji će postepeno zamijeniti fosilna goriva i nuklearnu energiju.
Širenje obnovljivih izvora energije ključno je za postizanje neutralnosti ugljika i ublažavanje efekata klimatskih promjena. Međutim, zahtjevi za zemljištem za postavljanje ovih izvora su bili predmet zabrinutosti. Izvještaj Evropske komisije otkriva da je zemljište potrebno za proizvodnju dovoljno solarne energije za Evropu samo 0,05% ukupne površine zemlje u EU. To znači da je potrebno samo 8,000 kvadratnih kilometara zemlje da bi se instaliralo dovoljno solarnih panela da bi se proizvela sva električna energija koja se troši u Evropi.
Za energiju vjetra potrebno je nešto više zemlje, ali to još uvijek nije značajno. Zemljište potrebno za vjetroturbinu, uključujući pristupni put, trafostanicu i druge objekte, iznosi oko {{0}}.02 do 0,05 hektara po instaliranom megavatu (MW). To znači da vjetroturbina od 2 MW zahtijeva površinu od oko 0,1 hektara. To znači samo 10,000 kvadratnih kilometara zemlje za zadovoljavanje svih evropskih potreba za energijom vjetra.
Nadalje, projekti obnovljive energije mogu se locirati na zemljištu koje ima višestruku namenu, bez značajnog uticaja na njihovu drugu upotrebu. Na primjer, vjetroturbine se mogu instalirati na poljoprivrednom zemljištu jer se poljoprivredne aktivnosti još uvijek mogu odvijati. Ugradnja solarnih panela na krovove također može značajno smanjiti potrebu za zemljištem za solarne projekte.
Ruralna područja su najpogodnija za instalaciju solarne energije iz više razloga. Prvo, ruralna područja imaju ogromne površine neiskorištenog zemljišta koje se može koristiti za instalacije solarnih panela. Drugo, instalacije solarne energije na farmama mogu pomoći poljoprivrednicima da dopune svoj prihod. Treće, ruralna područja često imaju veću izloženost suncu, što ih čini idealnim za proizvodnju sunčeve energije.
Zajednički istraživački centar EU (JRC) je mapirao tehnički potencijal i pogodnost zemljišta za uvođenje obnovljive energije u zemljama EU, prema kriterijima održivosti koji imaju za cilj očuvanje i biodiverziteta i poljoprivrede.
Njihovi kriterijumi isključuju područja bogata biodiverzitetom i prirodne rezervate kao pogodna mesta za primenu OIE, favorizujući umesto toga izgrađene i veštačke površine i degradirano zemljište sa ograničenim poljoprivrednim izgledima. U skladu s preporukama EU, područja koja su identificirana kao pogodna za korištenje obnovljivih izvora energije na zemljištu isključuju Natura 2000 područja, ključna područja za biodiverzitet i ptice, te visokovrijedne prirodne farme – među ostalim zaštićenim područjima.
Poljoprivredno zemljište je ocijenjeno nepogodnim za korištenje obnovljivih izvora energije. Samo obradivo zemljište, mješoviti usjevi i stočarski sistemi koji su već u naprednom stanju erozije, a pokazuju nisku produktivnost i visok rizik od napuštanja, odabrani su kao pogodni.
Zaključno, Evropa može postići klimatsku neutralnost do 2040. godine kroz širenje obnovljivih izvora energije bez zauzimanja značajne količine zemljišta. 2,2% zemljišta potrebnog za projekte solarne energije i energije vjetra je malo u poređenju s potencijalnim prednostima smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ruralna područja su najpogodnija za postavljanje solarnih panela, jer imaju velike površine neiskorištenog zemljišta, mogu pružiti dodatni prihod poljoprivrednicima i imaju veliku izloženost suncu. Prelazak na obnovljive izvore energije je neophodan, a pravilnim planiranjem se može ostvariti uz minimalan uticaj na životnu sredinu i druge namjene zemljišta.