Pet vodećih fotonaponskih kompanija sve je podiglo cijene! Je li cijena solarnih panela dostigla svoju dno?
Izvor: PV-info
Trinini moduli su 24. oktobra porasli za 3 centa! Jučer su i Longijevi moduli poskupjeli, a BC proizvodi su porasli za 1~2 centa, što će biti implementirano 29. oktobra!
28. oktobra je potvrđeno da će Tongwei, JinkoSolar i JA Solar povećati svoje cijene za 1~3 centa! Do sada je prvih 5 kompanija u pogledu isporuka fotonaponskih modula završilo povećanje cijena!
Hoće li povećanje cijena pet vodećih kompanija dovesti do sveobuhvatnog i kontinuiranog povećanja cijena na tržištu modula? Jednom kada jedna kompanija ponovo počne da snižava cijene, situacija će izmaći kontroli!
Kinesko udruženje fotonaponske industrije objavilo je obavještenje 18. oktobra, u kojem najavljuje da je minimalna cijena fotonaponskih modula 0,68 juana/vat, ali su česti slučajevi dobivanja ponuda ispod ove cijene na tržištu. Ovaj fenomen ne samo da predstavlja prijetnju opstanku i razvoju fotonaponskih kompanija, već predstavlja i ozbiljan izazov za održivi razvoj cjelokupne fotonaponske industrije.

Razlozi iza cijena ispod cijene
Pritisak prekomjernog kapaciteta: U posljednjih nekoliko godina, brzi razvoj fotonaponske industrije privukao je veliki broj kompanija da uđu, što je rezultiralo brzim širenjem proizvodnih kapaciteta. Međutim, stopa rasta tržišne potražnje nije odgovarala proširenju proizvodnih kapaciteta, što je rezultiralo da ponuda fotonaponskih modula na tržištu daleko premašuje potražnju. U tržišnom okruženju u kojem ponuda premašuje potražnju, kompanije moraju sniziti cijene kako bi se nadmetale za ograničene narudžbe, pa čak i licitirale po cijenama ispod cijene da bi dobile ponudu.
Pojačana tržišna konkurencija: Konkurencija na tržištu fotonaponskih uređaja postaje sve žešća, a homogenost proizvoda među kompanijama je sve ozbiljnija. U nedostatku očiglednih tehničkih prednosti i razlika u markama, cijena je postala glavno sredstvo konkurencije među kompanijama. Da bi stekle prednost u konkurenciji, neke kompanije nastavljaju da snižavaju cijene i pokušavaju da prošire svoj tržišni udio kroz strategije niskih cijena, što je dovelo do kontinuirane eskalacije ratova cijena.
Pritisak poslovanja: Neke fotonaponske kompanije suočavaju se sa operativnim pritiscima kao što su mala sredstva i zaostatak zaliha. U cilju što bržeg povrata sredstava i smanjenja troškova zaliha, ove kompanije odlučuju da prodaju fotonaponske module po niskim cijenama, čak i ako je cijena niža od cijene. Osim toga, da bi zadržale svoj udio u snabdijevanju državnim preduzećima, neke kompanije moraju učestvovati u niskim cijenama i pasti u dilemu „povećanje prihoda, a ne povećanje profita“.
Negativan utjecaj cijena ispod cijene
Uticaj na preduzeća: Za fotonaponska preduzeća, cijene ispod cijene znače da su profitne marže ozbiljno komprimirane, ili da se čak pojavljuju gubici. Dugoročno, preduzećima će biti teško da održavaju normalnu proizvodnju i rad i neće moći da ulože dovoljno sredstava u tehnološka istraživanja i razvoj i ažuriranje opreme, što će uticati na osnovnu konkurentnost i sposobnosti održivog razvoja preduzeća. Neka mala fotonaponska preduzeća mogu biti primorana da se zatvore jer ne mogu da podnesu gubitke, a rekonstrukcija preduzeća u industriji će biti dodatno intenzivirana.
Uticaj na industriju: Fenomen cijena ispod cijene narušava tržišni poredak fotonaponske industrije i podriva okruženje fer konkurencije. Neka preduzeća dobijaju narudžbine kroz konkurenciju po niskim cenama, što može dovesti do toga da druga preduzeća koja se pridržavaju tržišnih pravila budu izložena pritisku nelojalne konkurencije, što utiče na zdrav razvoj cele industrije. Osim toga, konkurencija niskih cijena također može uzrokovati probleme s kvalitetom proizvoda. Kako bi smanjila troškove, neka preduzeća mogu smanjiti uglove u nabavci sirovina, proizvodnim procesima i drugim vezama, čime utiču na kvalitet i performanse fotonaponskih modula i smanjuju povjerenje potrošača u fotonaponske proizvode.
Ukratko, cijena fotonaponskih modula je niža od cijene koštanja, što je ozbiljan problem s kojim se fotonaponska industrija suočava. To zahtijeva zajedničke napore vlade, industrijskih udruženja, preduzeća i drugih strana na jačanju samodiscipline industrije, promoviranju tehnoloških inovacija, optimizaciji industrijske strukture i proširenju potražnje na tržištu kako bi se promovirao zdrav i održiv razvoj fotonaponske industrije. Vjerujem da će se zajedničkim naporima svih strana fotonaponska industrija uspjeti izvući iz trenutne nevolje i uvesti bolje sutra.


